Bezgotovinsko plaćanje

Veća upotreba bezgotovinskog plaćanja odnosno platnih kartica doprinela bi smanjivanju sive ekonomije u Srbiji jer takav vid kupovine čini transakcije potpuno transparentnim.

Činjenica da je plaćanje obavljeno elektronski i da novac prelazi sa računa kupca na račun prodavca čini tok tih sredstava vidljivim što nije uvek slučaj sa transakcijama u kešu gde, u slučaju da nije izdat fiskalni račun, promet ostaje potpuno neprimetan za poreske organe. Omogućavanjem plaćanja karticom umanjuje se šteta u slučaju odluke trgovca da ne izda fiskalni račun.

Posedovanje POS terminala za prijem kartica propisano je članom 6 Zakona o fiskalnim kasama i obavezno je za kompanije u nekoliko sektora (hrana, piće, duvanski proizvodi, gas i benzin, kućni uređaji, delovi za automobile, odeća, nameštaj, kozmetika i lekovi). Reč je o akciznim proizvodima i proizvodima za kojima postoji visoka tražnja zbog čega su često predmet šverca i prodaje na nelegalnim mestima bez izdavanja fiskalnog računa.

POS terminal može da poseduje samo uredno registrovan privredni subjekt. Uređaj može da se dobije samo preko banke i banka je ta koja proverava da li trgovac ispunjava uslove da poseduje POS terminal. Pojedine banke čak i posećuju trgovce kako bi se uverile da nema aktivnosti mimo propisa. U mnogim zemljama se razmatra mogućnost povezivanja fiskalne kase i POS terminala.

Fiskalni račun i plaćanje karticom je moguće stornirati, ali je to nešto teže u slučaju bezgotovinskog sistema jer će takvu aktivnost registrovati ne samo banka prodavca već i banka kupca, kao i kompanija koja izdaje karticu (Mastercard, Visa...).

Promovisanje bezgotovinskog plaćanja jedan je od načina da se smanji udeo pasivne sive ekonomije, koja je najzastupljenija u maloprodaji (hrana, piće i duvan). Pasivna siva ekonomija podrazumeva situacije u kojima jedna strana, a to je potrošač, nije svesna da je transakcija neprijavljena i da na nju nije plaćen porez. Samo u 2014. budžet Srbije je zbog pasivne ekonomije ostao uskraćen za oko 127 milijardi dinara. Mogućnost jedne države da registruje neprijavljene transakcije i posledično naplati porez, znači ulaganja u zdravstvo, školstvo, socijalna davanja i druge potrebe koje se finansiraju iz budžeta.

Prema podacima Evropske statističke kancelarije EUROSTAT, nacionalnih banaka i kompanije Mastercard, Srbija je na začelju Evrope po broju izdatih kartica i POS terminal u Evropi, iza nje su samo BiH i Rumunija. Takođe, kada se pogleda udeo bezgotovinskih transakcija u BDP-u zemlje, Srbija je pri dnu liste 31 evropske zemlje, ispred Rumunije, Bugarske, BiH i Grčke. 1

Analiza Moody’s iz 2016. o uticaju bezgotovinskog plaćanja na rast bruto domaćeg proizvoda u 70 nacionalnih ekonomija pokazuje da je, kada je reč o Srbiji, povećana upotreba elektronskih načina plaćanja obezbedila uvećanje BDP-a naše zemlje za 230 miliona dolara. Doprinos povećane upotrebe kartica ogleda se i u 2.939 otvorenih radnih mesta u Srbiji godišnje, u periodu od 2011. do 2015.


1 ErnstYoung i Mastercard - Elektronskim placanjem do smanjenja obima sive ekonomije, 2016