Artur Turemka - Generalni direktor za tržišta Balkana, Mastercard
03.11.2017.
Srbija i širi balkanski region se suočavaju sa činjenicom da se najveći deo transakcija obavlja u kešu – procenjuje se da je to čak 90% svih transakcija – dok je istovremeno Švedska na dobrom putu da postane prva zemlja na svetu koja će ukinuti gotovinu do 2023. godine. Procenjuje se da se svega 18% transakcija u švedskim radnjama obavlja kovanicama i novčanicama, što je duplo manje nego pre pet godina kako su pokazali podaci Švedske centralne banke Riksbank. Na dalekom severu Evrope postaje uobičajeno da u izlozima radnji stoje obaveštanja „Ne prihvatamo keš”, a implikacije takvog poteza su jasne: smanjen rizik od krađa i pljački, uštede u štampanju, transportu, čuvanju i rukovanju kešom, kao i transparentniji finansijski sistem u zemlji.
Iako je Srbija još uvek daleko iza Švedske, gde je velika šansa da vas prodavac na pijaci zamoli da platite preko popularne mobilne aplikacije Swish umesto kešom, ipak se može primetiti lagani rast korisnika platnih kartica u zemlji – podaci Narodne Banke Srbije pokazuju da je krajem juna bilo skoro 90 hiljada aktivnih debitnih kartica više nego krajem marta[1].
Takođe uočavamo promenu u potrošačkim navikama kod Srba – naše najnovije MasterIndex Srbija istraživanje finansijskih potreba i navika aktivnih korisnika platnih kartica u zemlji pokazuje da 77% ispitanika platne kartice koristi makar jednom nedeljno. Isto istraživanje ukazuje na promenu preferiranog načina plaćanja u zavisnosti od visine iznosa – kada je u pitanju plaćanje računa preko RSD 1.500, skoro tri četvrtine ispitanika poseže za „plastikom“ (71%), što je 24% više nego u 2016. godini.
Ovaj pozitivan trend u prelasku na bezgotovinska plaćanja može se pripisati boljoj finansijskoj pismenosti stanovnika Srbije, ali takođe i tome da građani sve više cene prednosti koje nude platne kartice.
Mi u kompaniji Mastercard verujemo da su praktičnost i sigurnost koje pruža plaćanje platnim karticama glavna motivacija za njihovo korišćenje i da podstiču uvođenje novijih metoda kao što su mobilni i digitalni novčanici. Istovremeno, elektronska plaćanja umnogome pomažu finansijskim institucijama da pojednostave obradu transakcija privatnih i poslovnih korisnika, kao i vlastima da smanje troškove transakcija, povećaju efikasnost, ostvare veći društveni napredak, da se izbore sa prevarama, korupcijom i sivom ekonomijom.
Poslednja stavka je od neizmerne važnosti zato što je siva ekonomija pogubni faktor po državni budžet koji se koristi za finansiranje izgradnje novih puteva i bolnica, poboljšanje obrazovnog sistema, investicije u nove fabrike itd. Zamislite to ovako – imate posao koji volite, idete na posao svakog dana, postižete dobre rezultate i onda na kraju meseca, petina onoga što zaradite jednostavno nestane. Ovo se dešava državnom budžetu koji gubi 20,8% BDP-a[2] zbog sive ekonomije.
Od osam zemalja Centralne i Istočne Evrope koje su učestvovale u istraživanju koje je za nas sprovela kompanija EY, samo je BiH imala viši nivo sive ekonomije od Srbije – 25,5%, dok je ovaj problem bio na najnižem nivou u Češkoj (11,3%), Poljskoj (12,4%) i Sloveniji (12,5%). Ako pogledamo zemlje u okruženju koje su učestvovale u studiji, u Bugarskoj je nivo sive ekonomije bio 17,1%, dok je u Hrvatskoj bio 16,9% na kraju 2014. godine.
Jedno od rešenja za sivu ekonomiju je transparentnost finansijskih tokova – mi u kompaniji Mastercard verujemo da je pristup tehnologiji i elektronskim plaćanjima podsticaj za smanjenje siromaštva u svetu, uključivanje većeg broja ljudi u zvanične finansijske tokove i za kreiranje ekonomskog rasta. Naše iskustvo iz partnerstava sa vlastima širom sveta iznova i iznova dokazuje da tehnologija smanjuje sivu ekonomiju zato što implicira veću transparentnost.
Cilj Cashless Case Challenge takmičenja koji lansiramo je da motiviše vas, tehnološki naprednu generaciju budućih donosioca odluka, da razmislite o načinima na koje moderne tehnologije mogu da doprinesu ovom cilju. Voleli bismo da čujemo od vas koje su to lokacije na kojima prodavci masovno koriste keš, a koje bi imale koristi od uvođenja POS terminala ili da li smatrate da bi srpsko tržište bolje reagovalo na raznovrsniji sistem oporezivanja koji bi omogućavao poreske olakšice? Razmišljajte o velikim i smelim idejama i računajte na tehnologiju.
Time što podstičemo ljude da krenu digitalnim putem, edukujemo ih o međusobnoj povezanosti između sive ekonomije i njihovih sopstvenih života i aktivnosti. Želimo da izgradimo svest o tome da se svaka transakcija računa i da na taj način zajedno gradimo zdravo i transparentno tržište.
[1] https://www.nbs.rs/internet/latinica/35/statistika/index.html
[2] Izvor: podaci za 2014. godinu, istraživanje Smanjenje sive ekonomije kroz elektronska plaćanja koje je za Mastercard sproveo EY na osam tržišta Centralne i Istočne Evrope: BiH, Bugrska, Hrvatska, Češka, Poljska, Srbija, Slovačka i Slovenija.