Ivan Radak Ivan Radak - savetnik za odnose s javnošću, NALED

10.07.2017.

Svi dobijaju kad siva ekonomija gubi

Suzbijanje sive ekonomije biće nesumnjivo najveći izazov u procesu reformi imajući u vidu obim propisa koje je potrebno promeniti ili doneti, procedura koje je potrebno izmeniti, institucija koje je potrebno uključiti i koordinirati, a pre svega broja ljudi na koje će uticati.

I građani i privrednici većinom sivu ekonomiju prepoznaju kao rad na crno. U slučaju građana čije je stavove istraživao NALED, svaki treći smatra da je rad bez ugovora najindikativniji primer sive ekonomije. U slučaju privrede taj procenat je i veći – 43%.

Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije koji je na inicijativu NALED-a i privrede okupljene u Savezu za fer konkurenciju usvojila Vlada Srbije predviđa niz aktivnosti i mera koji ciljaju uzroke neprijavljivanja zaposlenih. Izdvajanja za zarade i pripadajuće poreske obaveze uglavnom su u vrhu liste rashoda koje ima jedno preduzeće i nesavesni privrednici na tom mestu traže priliku da uštede rizikujući sa angažovanjem radnika bez ugovora ili uz prijavu na minimalnu zaradu i isplatu dela „na ruke“. Čak 62% privrednika u istraživanju NALED-a, na pitanje šta su glavni uzroci sive ekonomije, odgovorilo je da su to visoki porez i doprinosi na plate.

Iako postoje oprečna mišljenja da li bi smanjenje poreskog opterećenja rada uticalo na suzbijanje sive ekonomije, smatramo da je to važan potez i da bi pomogao i privrednicima i radnicima. Nacionalni program predviđa sprovođenje analize o mogućnostima za rasterećenje privrede u domenu poreza i doprinosa na zarade. Izrada te analize je već počela i verujemo da će to biti moguće makar u delu najnižih zarada jer je jedna od naših ranijih studija pokazala da je Srbija po poreskom opterećenju najnižih zarada peta zemlja u Evropi i da nam problem pravi nizak nivo progresivnosti u oporezivanju.

Nacionalni program predviđa i reviziju sistema prijave i evidentiranja zaposlenih. Neophodna je izmena propisa koji će obavezati poslodavce na prijavljivanje radnika dan pre stupanja na rad, kao i izmena sistema registracije zaključenih ugovora o radu. Važan potez biće i uspostavljanje okvira za razmenu podataka o zaradama, porezima i doprinosima između Kreditnog biroa, Poreske uprave, Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, Fonda PIO i RFZO kako bi se i u tom segmentu sprečile zloupotrebe.

Pred finalizacijom je još jedna mera iz Nacionalnog programa – uspostavljanje mehanizma za efikasniju prijavu sezonskih radnika. Startujemo od sezonaca u poljoprivredi koji su u najvećoj meri neprijavljeni zbog komplikovane procedure. Poslodavcima u ovom sektoru biće omogućeno da po modelu Mađarske evidentiraju sezonce elektronski, jednim klikom, i budu stimulisani da to rade.

Sve ove mere neophodno je da prati efikasan rad inspekcijskih organa koji će dosledno pratiti poštovanje propisa, kao i rad sudstva koje će adekvatno sankcionisati slučajeve rada u sivom. Bitna aktivnost tokom ove godine prema Akcionom planu za realizaciju Nacionalnog programa biće analiza kaznenih mera i izrečenih kazni. Sledi i usklađivanje tzv. sektorskih propisa u skladu sa tom analizom, a sve u cilju da se ujednači politika sankcionisanja sive ekonomije i da se za ista dela ne izriču neuobičajeno različite kazne ili čak oslobađaju počinioci. Tokom 2013. rešeno je tek 47% predmeta. Ukoliko tokom ove godine procenat bude povećan na 55% smatraćemo da smo na pravom putu.

Ceo jedan segment Nacionalnog programa posvećen je upravo jačanju sistema procesuiranja rada u sivoj zoni, kako neprijavljivanja radnika tako i drugih oblika sive ekonomije. Predviđeno je ujednačavanje prakse tužilaštava u postupanju kada su izvršena krivična dela. Takođe, propisano je i uspostavljanje bolje koordinacije inspekcija sa tužilaštvima. Predstavnici tužilaštava biće uključeni u rad Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor i zajedno s inspektorima će pohađati obuke i definisati najbolje načine za prikupljanje dokaza (što je bio jedan od razloga zbog kojeg su prijave inspektora neretko bile odbacivane), ali i formulisati sistem za obaveštavanje o odbacivanju prijava kako se ne bi dešavalo da inspekcije ne dobiju povratnu informaciju šta se sa prijavom dogodilo i zbog čega je odbačena.

Jedan od bitnih nedostataka u dosadašnjoj borbi protiv sive ekonomije bilo je nepostojanje jedinstvene evidencije o krivičnim i prekršajnim predmetima u ovoj oblasti koji se vode pred sudovima. Nacionalni program je prepoznao ovaj problem i akcionim planom predviđeno je da 2018. dobijemo elektronski sistem preko kojeg ćemo pratiti status svih predmeta i moći da izvlačimo zaključke gde se dobro ili loše radi u procesu suzbijanja sive zone.

Država će imati priliku da vrlo brzo demonstrira odlučnost u sankcionisanju rada mimo propisa ukoliko tokom ove godine bude primenjena mera koja predviđa davanje prioriteta predmetima iz oblasti sive ekonomije u sudovima.

Naravno, neće biti zaboravljeni ni predmeti iz prekršajne materije i Nacionalnim programom predviđeno je uspostavljanje posebnih organizacionih jedinica u prekršajnim sudovima, kao i koordinacija rada prekršajnih sudova sa inspekcijama odnosno svim organima koji mogu da podnesu prekršajne prijave. Cilj je i uskladiti postupanje prekršajnih sudova u predmetima sive ekonomije.

Svakako, da bi predmeti iz domena sive ekonomije stigli do suda i bili procesuirani potrebno je da inspekcije temeljno obave svoj deo posla. Direktno njima posvećene su tri sekcije Nacionalnog programa, a posredno i više od toga.

Neophodno je poći od zakonskog okvira i usaglasiti sve zakone koje primenjuje više od 30 inspekcija u Srbiji sa njihovim krovnim zakonom – Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Paralelno s tim predviđeno je sagledavanje ljudskih i materijalnih resursa inspekcija, kome nedostaju ljudi, kome nedostaje oprema i dr. Ne smeju nam se događati situacije da inspekcije ne mogu na teren jer, zamislite, nemaju registrovane automobile, letnje ili zimske gume ili čak te automobile ne mogu da pokrenu jer nemaju benzin, a da ne govorimo o nepostojanju računara, službenih mobilnih telefona i druge tehnike. Na to će se odlično nadovezati i unapređenje vrednovanja njihovog rada, evaluacija rezultata, kao i dodatne obuke i usavršavanja.

U nedostatku resursa veliku pomoć mogu da im pruže savremene tehnologije. Tokom ove godine prve četiri inspekcije biće umrežene u jedinstveni informacioni sistem eInspektor preko kojeg će razmenjivati informacije o sprovedenim kontrolama. Postepeno će se u sistem uključivati i drugi inspekcijski organi. Tu dolazimo do važnog instrumenta u radu inspekcija čiju će primenu olakšati efikasnija razmena podataka – analiza rizika. Nužno je da inspekcije u nedostatku resursa targetiraju visokorizične entitete i da prvo nastupaju ka njima umesto da se bave gašenjem pojedinačnih požara.

Zašto je važno sve ovo uraditi i pokazati javnosti da je država odlučna da suzbije sivu ekonomiju? Istraživanja NALED-a pokazala su da ni građani ni privrednici, uprkos optimizmu i podršci koju pružaju državi za smanjenje obima sive zone, ne prepoznaju svoju ulogu i nisu spremni da se toj borbi priključe.

Čak 67% građana ne bi prijavilo poslodavca koji ih drži na crno, iz straha da ne ostanu bez radnog mesta. Radnju ili objekat koji im ne izda fiskalni račun ne bi prijavilo 80% građana – ističu da im račun nije potreban, ne žele da ulaze u raspravu ili misle da je kontrola izdavanja računa isključivo posao države.

Ni kod privrede procenti nisu bolji. Čak 61% privrednika ne bi prijavilo firmu koja radi na crno ili sivo iako im je to direktan konkurent. To ne bi uradili jer smatraju da je otkrivanje neregistrovanih firmi isključivo posao države, ne veruju da bi to imalo efekta ili pravdaju poslovanje mimo propisa kao način preživljavanja.

Takva svest se mora menjati jer siva ekonomija utiče na sve nas direktno. Ova država gubi osam miliona evra dnevno zbog sive ekonomije, a svako od nas oštećen je u visini jedne prosečne plate godišnje. Trpe naše školstvo, zdravstvo, infrastruktura, penzije, socijalna davanja... Zbog toga je bilo nužno da važan deo Nacionalnog programa posvetimo aktivnostima na motivisanju građana da se uključe u suzbijanje sive ekonomije. Nagradna igra „Uzmi račun i pobedi“ bila je prvi korak i već je dala važne efekte. Samo u februaru broj građana koji je prijavio neizdavanje računa porastao je 26,6%. Evidentiranje prometa preko fiskalnih kasa kod tzv. malih obveznika gde je siva ekonomija i najzastupljenija u januaru i februaru raslo je više od 30%. Tu ne smemo da stanemo. U očekivanju konačnih efekata nagradne igre nastavljamo sa edukativnom kampanjom ka svim segmentima društva. Siva ekonomija zahteva da nastupimo zajedno – država, privreda i građani jer svi dobijamo kad siva ekonomija gubi.