Jelena Ristić Jelena Ristić - Mastercard

01.03.2017.

Veća transparentnost kao ključni faktor u borbi protiv utaje poreza i sive ekonomije

Svake godine, vlade zemalja u Evropi izgube milijarde evra poreskih prihoda, što direktno utiče na javne investicije u školstvo, zdravstvo, infrastrukturu i druga budžetska izdvajanja.

Evropska komisija je nedavno objavila godišnje VAT Gap istraživanje koje otkriva da se situacija nije poboljšala tokom prethodnih godina. Istraživanje je ukazalo na alarmantan trend - tokom 2014. godine, više od 160 milijardi evra je izgubljeno unutar Evropske unije. Ovaj podatak naglašava da je efikasan sistem za naplatu poreza od ključne važnosti kako bi se poboljšala fer naplata poreza za građane i omogućili veći prihodi od PDV-a za vlade.

EU i vlade pojedinačnih zemalja sprovode različite aktivnosti za borbu protiv izbegavanja plaćanja poreza, ali još više se može uraditi u borbi protiv sive ekonomije. Siva ekonomija ima nekoliko komponenti, a njen najznačajniji deo čini segment neprijavljenih transakcija, odnosno situacije u kojima potrošači obavljaju legitimne transakcije kod trgovaca koji te iste transakcije ne prijavljuju i posledično ne plaćaju porez (tzv. „pasivna siva ekonomija“).

Nivoi sive ekonomije značajno variraju širom Evrope, a ovaj problem je naročito izražen u Centralnoj i Istočnoj Evropi. U nedavnoj studiji koju je Mastercard naručio od kompanije EY, udeo sive ekonomije u Srbiji iznosio je 20,8% u 2014. godini i odnosio se isključivo na gubitke koji su posledica neprijavljenih transakcija odnosno nenaplaćenog poreza.

Rešenje? Udaljavanje od gotovine i podsticanje elektronskih formi plaćanja

Nijedna zemlja nije imuna na pojedinačne pokušaje izbegavanja zakonskih obaveza, ali tržišta sa većim udelom elektronskih plaćanja imaju infrastrukturu koja omogućava nadležnim institucijama da imaju uvid u sva plaćanja, bilo da se radi o porezu na imovinu, računima za komunalije ili kupovini hrane u supermarketu, kao i da prate finansijske tokove i naplate obaveze.

Regulatorna tela su svesna prednosti koje nosi smanjenje obima gotovinskih plaćanja, ali prelazak sa gotovine na elektronska plaćanja se odvija sporo. Činjenice pokazuju da su države koje su preduzele konkretne mere kako bi se podstakao udeo elektronskih plaćanja na tržištu ostvarile povećanje poreskih prihoda. Rezultati EU studije pokazali su da bi dupliranje trenutnog obima elektronskih plaćanja u Srbiji moglo imati za rezultat smanjenje nivoa sive ekonomije za 3,7% BDP-a i povećanje budžetskih prihoda za 0,8% BDP-a.

Prelazak na bezgotovinsko društvo je postepen proces koji zahteva balansiranu kombinaciju podsticajnih i obavezujućih mera.

Pre svega, neophodno je razviti platnu infrastrukturu, odnosno podstaći proces terminalizacije.

Neki primeri mera za terminalizaciju koji se primenjuju širom sveta uključuju i sledeće:

  • Obaveznu elektronsku isplatu plata, penzija i socijalnih davanja.
  • Obavezu da novi privredni subjekti prihvataju kartice – ovaj propis već postoji u Srbiji, ali je neophodna stroga kontrola nad primenom.
  • Kompanija Mastercard je licencirala Ministarstvo finansija kao prihvatioca kartica u Rumuniji, tako da građani mogu da plate porez putem interneta ili na POS terminalima i to samo jednom transakcijom, čime je Rumunija postala prva država na svetu koja je omogućila takvu uslugu.
  • U Italiji, kompanija Mastercard je pokrenula inicijativu sa italijanskom poštom kako bi se obezbedile hiljade novih POS terminala čime bi se osiguralo plaćanje poreza u poštama ili na drugim lokacijama gde je to moguće obaviti na siguran, jednostavan i brz način.

Nakon što se uspostavi potrebna infrastruktura, jednako je važno da se promeni ponašanje potrošača i trgovaca. To se može postići tako što će im se ponuditi stimulativne mere, kao što su poreske olakšice za one koji obave plaćanja karticama u određenoj vrednosti ili kampanje sa velikim uticajem poput fiskalne lutrije.

Nagradna igra sa fiskalnim računima i slipovima je efikasan mehanizam u borbi protiv sive ekonomije jer podstiče dva ključna aktera u platnom procesu - potrošače i trgovce - da prenesu što veći broj transakcija u formalne finansijske tokove. U ovoj konkretnoj nagradnoj igri, opcija za prikupljanje i slanje kartičnih slipova potrošačima donosi još jedan nivo vrednosti, jer oni dupliraju svoje šanse za osvajanje vrednih nagrada, a ujedno se podstiče navika češćeg korišćenja elektronskih plaćanja. Na duže staze, nagradna igra sa računima i slipovima ima pozitivan efekat na stvaranje navike kod potrošača da traže fiskalni račun, čime se gradi transparentan sistem naplate poreza i podiže se „fiskalni moral“ svih tržišnih igrača.

Zaključak je da svi učesnici u procesu plaćanja moraju biti obuhvaćeni različitim merama kako bi došlo do pomaka u borbi protiv sive ekonomije. Dok nas rezultati VAT Gap studije Evropske komisije podsećaju koliko je važna borba protiv utaje poreza, najuspešniji primeri iz Evropske unije nam pokazuju kako regulatorna tela mogu da doprinesu ovoj borbi kroz usvajanje i primenu odgovarajućih programskih rešenja. Kao tehnološka kompanija, Mastercard vladama širom sveta može da ponudi prava rešenja, stručnost i iskustvo kako bi se izgradila stabilna, održiva i međunarodno konkurentna tržišta.