Nacionalni program

Nacionalni program

Podaci analize Siva ekonomija u Srbiji 2017, koju je NALED sproveo uz podršku Nemačke razvojne saradnje pokazala je da je obim sive ekonomije u prethodnih pet godina smanjen među registrovanom privredom sa 21,2 na 15,4% BDP-a. I dalje svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni čemu značajno doprinose neregistrovane firme koje čine više od 17% ukupnog broja privrednih subjekata.

Ova analiza poslužila je kao osnov za unapređenje Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije. Vlada Srbije usvojila je 2019. revidiran dokument koji sadrži set od 168 mera i aktivnosti i predviđa uspostavljanje efikasnijeg nadzora nad tokovima u sivoj zoni, unapređenje funkcionisanja fiskalnog sistema i smanjenje administrativnog opterećenja za privredu i građane.

Opšti cilj je da se obim sive ekonomije u Srbiji smanji, tako da je:

  • Procena učešća sive ekonomije u BDP Republike Srbije kod registrovanih privrednih subjekata smanjena sa 14,9% na 14,5%
  • Udeo neregistrovanih privrednih subjekata u ukupnom broju privrednih subjekata smanjen sa 17% na 15%
  • Relativno smanjenje PDV jaza u naplati za 2 p.p.
  • Smanjeno učešće neformalne zaposlenosti u ukupnoj zaposlenosti sa 19,5% u 2018. godini na 17,5% u 2020. godini

Posebni ciljevi Nacionalnog programa:

  • Cilј 1: Efikasniji nadzor nad tokovima sive ekonomije
  • Cilј 2: Unapređenje funkcionisanja Poreske uprave u cilјu efikasnijeg razreza i bolјe naplate poreza
  • Cilј 3: Podsticajne mere za fer konkurenciju, legalno preduzetništvo i zapošlјavanje
  • Cilј 4: Smanjenje administrativnog i parafiskalnog opterećenja za privredu i građane
  • Cilј 5: Podizanje svesti građana i privrede o značaju suzbijanja sive ekonomije

Potreba za pripremom novog Nacionalnog programa nastala je i zbog značajnih promena koje su nastale usled primene mera i aktivnosti predviđenih Nacionalnim programom iz 2015.

Privredni ambijent je poboljšan, unapređeni su kapaciteti za inspekcijski nadzor, povećan nivo svesti o borbi protiv sive ekonomije.

Zahvaljujući sprovedenim merama za suzbijanje sve ekonomije koje je realizovala Poreska uprava, ostvarena je bolja naplata poreza, što je doprinelo rastu javnih prihoda, a samim tim i fiskalnom suficitu. Smanjen je i administrativni teret poslovanja, pre svega uvođenjem elektronskih servisa namenjenih privredi. Na svetskim listama konkurentnosti Srbija počinje da beleži rast. Na Doing Business listi Svetske banke po lokaći poslovanja, zabeležen je kontinuiran rast za 2015, 2016, 2017. i 2018.

Formiranje Jedinice za podršku Koordinacionoj komisiji u junu 2017, doprinelo je boljoj koordinaciji rada svih inspekcija i fokusiranju na dalje sprovođenje zakona, posebno na planove za zajednički inspekcijski nadzor inspekcija i jedinstveni informacioni sistem za inspekcije – eInspektor.

U cilju jačanja svesti građana o važnosti njihovog uključivanja u borbu protiv sive ekonomije, 2017. i 2018. proglašene su za Godine borbe protiv sive ekonomije kada su realizovana dva ciklusa nagradne igre Uzmi račun i pobedi. Prema istraživanju građana koje je sproveo Ipsos za potrebe NALED-a u maju 2018, u nagradnoj igri učestvovalo je 41% stanovništva (24% lično, 17% preko članova porodice) po čemu je ova nagradna igra među najuspešnijim u Evropi.

Nakon završetka nagradne igre svaki drugi građanin je naveo da traži račun zato što zna da je to zakonska obaveza trgovca i potvrda da je platio porez, što predstavlјa porast za čak 44% u odnosu na februar 2017, kada je organizovana prva nagradna igra. Takođe, prema istraživanju čak 35% građana je izjavilo da ih je nagradna igra podstakla da uzimaju fiskalne račune, a 13% da ih je podstakla da plaćaju karticom. Prema poslednjem istraživanju, podrška građana borbi protiv sive ekonomije je na izuzetno visokom nivou od 90%.

Kako se pripremao prvi Nacionalni program

Kako se jedino planiranjem i sprovođenjem sistemskih rešenja može uticati na dugoročno smanjenje sive ekonomije i njenih posledica, Vlada Srbije, u decembru 2014, na inicijativu NALED-a i kompanija okupljenih u Savez za fer konkurenciju (FCA), a uz podršku USAID-a, formira Stručnu grupu i Koordinaciono telo za usmeravanje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, sa zadatkom da osmisle strateški pristup u rešavanju problema nelegalnog poslovanja i nelojalne konkurencije.

Od 15. januara do 15. maja 2015. kreiran je Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije. Doprinos pripremi programa dalo je više od 100 predstavnika javnog i privatnog sektora, organizacija civilnog društva i relevantnih stručnjaka, okupljenih u Stručnoj grupi za suzbijanje sive ekonomije. Program prati Akcioni plan za sprovođenje, koji daje detaljan pregled aktivnosti, učesnika, nosilaca mera i očekivanih efekata.

U procesu izrade krenulo se od analize trenutnog stanja, utvrđivanja uzroka i posledica sive ekonomije, preko pregleda dosad sprovedenih aktivnosti državnih organa na suzbijanju pojavnih oblika, da bi se došlo do ciljeva i mera koje je potrebno preduzeti. U vreme pripreme Nacionalnog programa korišćeni su podaci poslednje studije o proceni nivoa sive ekonomije koju je 2013. izradio Fond za razvoj ekonomske nauke uz podršku USAID-a i koji su pokazivali da se obim sive ekonomije kretao u rasponu od 21 do 30,1% BDP-a. U skladu sa tim, procenjeno je da bi uspešna realizacija Nacionalnog programa u roku od pet godina vratila više od milijardu evra u legalne tokove i svela obim sive ekonomije na 26,7% GDP-a što je na nivou proseka zemalja centralne i istočne Evrope u trenutku pristupanja EU.