Obim sive ekonomije

Poslednja analiza o obimu sive ekonomije u Srbiji koju je NALED sproveo uz podršku Nemačke razvojne saradnje pokazala je da je obim sive ekonomije smanjen u prethodnih pet godina među registrovanom privredom sa 21,2 na 15,4 odsto BDP-a. I dalje svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni čemu značajno doprinose neregistrovane firme koje čine više od 17% ukupnog broja privrednih subjekata. Ova analiza predstavlja osnovu za unapređenje Nacionalnog programa čija revizija je u toku.

Podaci analize su pokazali da je najdominantniji oblik rada mimo propisa zapošljavanje bez ugovora i isplata zarada na ruke. Od 100 dinara stečenih radom u sivoj zoni, 62 potiče od neprijavljivanja plata, a 38 dinara od izbegavanja evidentiranja prodaje roba i usluga odnosno profita. U odnosu na podatke iz 2012. prepolovljen je broj firmi koje ne prijavljuju zaposlene, sa 20,5% na 10,8%.

Registrovana preduzeća koja deo poslovanja obavljaju u sivoj zoni čine 16,9% ukupnog broja firmi i njihov broj se značajno smanjio u odnosu na prethodnu analizu kada ih je bilo 28,4%. Smanjenju je doprineo veći prelazak preduzeća iz sive u formalnu zonu. Od 10 preduzeća koja su 2012. radila u skladu sa propisima, osam je nastavilo to da čini, dok je od 10 firmi u sivoj zoni, osam odlučilo da pređe u legalne tokove.

Analiza pokazuje i da su preduzetnici skloniji sivoj ekonomiji u odnosu na privredna društva, kod kojih su posebno rizične firme koje nemaju zaposlene ili posluju s povezanim licima. Rad u sivoj zoni mahom se shvata kao “strategija preživljavanja” i podaci ukazuju da je verovatnoća da će se firme sa gubitkom naći “u sivom” dvostruko veća u odnosu na firme koje uspešno posluju.

Podaci studije o obimu sive ekonomije iz 2012.

Studija o proceni nivoa sive ekonomije koju je 2013. izradio Fond za razvoj ekonomske nauke uz podršku USAID-a pokazala je da se nivo sive ekonomije u Srbiji kretao u rasponu od 21 do 30,1% BDP-a. Obim sive ekonomije u državama u regionu u tom trenutku kretao se od 22 do 32 odsto BDP-a, dok je prosek razvijenih država EU bio oko 15% BDP-a. U odnosu na Srbiju jedino je Bugarska imala veći obim prometa u neformalnim privrednim tokovima. Među zemljama sa najmanjom stopom poslovanja mimo propisa su pojedine države SAD i Švajcarska kod kojih je obim sive zone iznosio oko 7% BDP-a.

Imajući u vidu visinu bruto domaćeg proizvoda Srbije, tada je izračunato da se mimo propisa prometuju roba i usluge u vrednosti od oko 10 milijardi evra od čega budžet ostaje uskraćen za oko 3 milijarde evra. To je značilo da je svaki građanin uskraćen za jednu prosečnu platu na godišnjem nivou.

Ovaj novac bio bi dovoljan da svaka opština u Srbiji dobije novi dom zdravlja (609 miliona evra), da se rekonstruišu i opreme sve opšte i specijalne bolnice (439 miliona evra), finansiraju plate vatrogasaca, policajaca i lekara (963 miliona evra) i da se prepolovi deficit budžeta.