Koraci pre osnivanja firme ili radnje

ODABIR FORME POSLOVANJA

Jedna od prvih odluka koju treba da donesete je u kojoj pravnoj formi želite da poslujete. U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, možete poslovati ili kao privredno društvo ili kao preduzetnik. Ukoliko se odlučite da osnujete privredno društvo, treba da znate da je moguće da se registrujete kao ortačko, komanditno, akcionarsko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, koji je i daleko najzastupljenija forma preduzeća. Poslovanje u formi d.o.o. omogućava fleksibilnost upravljanja i smanjenu odgovornost budući da član odgovara samo do visine svog uloga, međutim osnivanje d.o.o. je skuplje, kao i porezi i takse, i postoji obaveza vođenja dvojnog knjigovodstva.

U slučaju preduzetnika, procedura registrovanja je jeftinija i brža, povoljniji je zakonski tretman, niže su takse i propisane kazne za učinjeni prekršaj. Ipak, ova pravna forma ima i svoje nedostatke, a to je da preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti odgovara svojom celokupnom imovinom, uglavnom zavisi samo od svoje finansijske moći i ima ograničenu mogućnost kreditiranja.

Važno je napomenuti da je zakonom propisano da meru poreskog oslobođenja mogu da koriste samo preduzetnici u sistemu lične zarade, koji imaju obavezu vođenja poslovnih knjiga, što podrazumeva i angažovanje knjigovođe.U ovom režimu sami određujete visinu svoje zarade, dok se porez na prihod od samostalne delatnosti po stopi od 10% plaća na dobit koja se obračunava kao razlika svih prihoda i rashoda koji se priznaju u zakonom propisanom iznosu prilikom utvrđivanja poreske osnovice

PRETEŽNA DELATNOST

Obaveza svakog privrednog subjekta je da registruje samo jednu, pretežnu delatnost, kojom će se baviti, a smatra se da može obavljati i sve ostale delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, bez dodatne registracije. Pretežnom delatnošću se smatra ona delatnost od koje imate najviše prihoda, što ne mora nužno da bude natpolovični prihod, dovoljno je da ne postoji druga delatnost od koje više zarađujete.

Podzakonski akt u kome su pobrojane sve delatnosti koje neki privredni subjekt može obavljati je Uredba o klasifikaciji delatnosti u kojoj su klasifikovane sve delatnosti sa nazivima, šiframa i opisima delatnosti, prema oblastima odnosno sektorima.

POSEBNE DOZVOLE

Treba znati da postoje određene delatnosti za koje je potrebno pribaviti prethodnu saglasnost nadležnog organa kako biste mogli da se registrujete u Agenciji za privredne registre (APR). To su zdravstvene delatnosti, apoteke, taksi prevoz, delatnosti od opšteg interesa, komunalne delatnosti i drugo, a ovo odobrenje je potrebno dostaviti prilikom registracije budući da je upis u Registar moguć tek po dobijanju odobrenja.

POSLOVNI PROSTOR

Pre nego što se registrujete, potrebno je da odredite sedište firme. U zavisnosti od delatnosti za koju se

odlučite da obavljate, možete za mesto sedišta odabrati sopstveni stan ili kuću, a ukoliko ste na datoj adresi zakupili poslovni prostor, potrebno je da imate ugovor o zakupu, odnosno ako vam je neko ustupio prostor na besplatno korišćenje, potrebno je da prikupite dokaze da je ta osoba vlasnik prostora.

POSLOVNO IME

Poslovno ime je ime pod kojim vaše privredno društvo, ili vi kao preduzetnik poslujete. Od 1. oktobra 2018, poslovno ime preduzetnika obavezno mora da sadrži:

  • ime i prezime preduzetnika;
  • oznaku „preduzetnik“ ili „pr“ i
  • sedište odnosno adresu na kojoj preduzetnik posluje

Poslovno ime još može (ali nije obavezno) da sadrži i poseban naziv, kao i predmet poslovanja preduzetnika, s tim da ukoliko sadrži naziv, onda to poslovno ime obavezno sadrži i predmet poslovanja.

Primer: JOVAN ILIĆ PREDUZETNIK KONSULTANTSKE USLUGE U VEZI S POSLOVANJEM INFOPROM KIKINDA

Kad je reč o privrednim društvima, poslovno ime obavezno sadrži naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedište društva, a može da sadrži i opis predmeta poslovanja, kao i druge elemente ako je to propisano zakonom.

Primer: PREDUZEĆE ZA INFORMATIČKI INŽENJERING BIZINFO DOO JAGODINA

Ukoliko poslovno ime koje ste odredili ne ispunjava zakonom propisane uslove, ono neće biti registrovano i APR će odbaciti vašu registracionu prijavu. Poslovno ime i naziv moraju da se dovoljno razlikuju od drugog imena i naziva koje je već neko drugi registrovao ili rezervisao. Zato je najbolje da izvršite pretragu registrovanih ili rezervisanih naziva na sajtu APR-a, i time proverite da li je taj naziv slobodan.

ODABIR KNJIGOVOĐE

Da biste koristili meru poreskog oslobođenja u obavezi ste da vodite poslovne knjige, a samim tim i da angažujete knjigovodstvenu agenciju koja će se baviti vašim računovodstvom i poreskim obavezama. Pod knjigovodstvenim agencijama podrazumeva se preduzetnik ili privredno društvo, koji su se u APR-u registrovali za pružanje usluga računovodstva, što znači da vam fizičko lice ne može pružati usluge računovodstva posredstvom ugovora o delu, ili na neki drugi način.

POTREBNA DOKUMENTACIJA

Dokumenta koja je potrebno da pribavite pre registracije u APR-u razlikuje se za privredna društva i preduzetnike. Prvi dokument potreban za osnivanje privrednog društva je osnivački akt društva - konstitutivni akt kojim se osniva privredno društvo, i ima formu odluke ako društvo osniva jedno lice, odnosno formu ugovora ako društvo osniva više lica. Osnivačkim aktom definiše se poslovno ime društva, sedište, pretežna delatnost, ukupan iznos osnovnog kapitala, vreme kad će on biti uplaćen, udeo svakog člana društva u ukupnom osnovnom kapitalu i organi društva i njihove nadležnosti. Nakon izrade osnivačkog akta potrebno je da se on overi kod javnog beležnika, uz uplatu takse od 360 dinara po potpisu. Ako se prijava osnivanja doo podnosi elektronskim putem, osnivački akt ne mora da se overi kod javnog beležnika - dovoljno je da ga osnivač potpiše svojim elektronskim potpisom. Ukoliko osnivačkim aktom nije određen zastupnik društva, APR-u je potrebno dostaviti i Odluku o imenovanju zastupnika.

Zatim, privredna društva treba da pribave i potvrdu banke o uplati novčanog uloga. Ovu proceduru nije neophodno izvršiti pre registracije u APR-u jer je Zakonom propisan rok od 5 godina od osnivanja u kojem su osnivači dužni da uplate osnivački kapital, a minimalni iznos propisan zakonom je 100 dinara. Ukoliko se odlučite da želite odmah da uplatite osnivački kapital, neophodno je da u banci otvorite depozitni (trenutni) račun firme u osnivanju, na koji će privremeno leći sredstva uplaćena kao osnovni kapital. Jednom kada se registruje firma u APR-u i posle toga otvori tekući račun u banci, sredstva sa depozitnog računa će biti preneta na otvoreni tekući račun i depozitni se odmah gasi. Za otvaranje depozitnog računa je potrebno da se priloži overeni osnivački akt, a nakon uplate osnovnog kapitala, banka izdaje potvrdu o položenom depozitu za osnivanje firme.

Na kraju, i preduzetnici i privredna društva treba da imaju OP obrazac, odnosno obrazac overenih potpisa za zakonskog zastupnika, jer je to dokument koji je potreban za otvaranje računa u nekim od banaka. Naime, ova praksa se razlikuje, tako da postoje banke koje od svojih novih klijenata ne zahtevaju ovaj dokument. Kao i osnivački akt, OP obrazac je potrebno overiti kod javnog beležnika, a OP obrasce je moguće besplatno preuzeti sa različitih internet stranica.