19.07.2020.

Najveće poverenje u Tržišnu inspekciju

Najveće poverenje u Tržišnu inspekciju

Tržišna inspekcija u poslednjih godinu i po dana na teren je izlazila u proseku 65 puta dnevno i obavila rekordnih 36.000 nadzora i to sa tek 350 inspektora, a najviše zbog sumnji u nezakonito podizanje cena. Građani ovu inspekciju vide kao najzaslužniju za suzbijanje sive ekonomije, više i od predsednika države i Vlade, što potvrđuje 18% ispitanika u NALED-ovom istraživanju stavova o sivoj ekonomiji.

Pored više od 26.000 redovnih i 8.700 vanrednih poseta, inspektori su obavili i skoro 1.000 savetodavnih, kako bi ukazali privrednicima na propuste koje mogu da isprave i time izbegnu prekršajne prijave i kazne.

Za tri meseca od kad je startovao jedinstveni Kontakt centar republičkih inspekcija građani i privreda su uputili čak 4.422 predstavke (3.355 predstavka stiglo je tokom vanrednog stanja). Najviše posla imala je upravo Tržišna inspekcija na koju se odnosilo 34% predmeta, jer su se građani tokom prvog talasa pandemije pored podizanja cena najčešće žalili i na odbijene reklamacije, neregistrovane maloprodaje ili neizdavanje fiskalnih računa.

- Iako su inspektori brzo postupali po prijavama, verujem da bi radili još efikasnije, kad bi se mlađe generacije zainteresovale i više birale ovaj poziv, čime bi se popravila starosna struktura zaposlenih u inspekcijama koja sada u proseku iznosi 57 godina. Inspektore bi u radu trebalo motivisati tako što bi im se omogućilo da redovno napreduju, kao i da kvalitetan kadar bude adekvatno nagrađen – kaže Žužana Hargitai, direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan, koja podržava reformu inspekcija u Srbiji.

Prema podacima za 2019. i 2020. građani su se Tržišnoj inspekciji najviše obraćali zbog nezakonitog podizanja cena u trgovinskim radnjama (61%), zatim, prijavljivali su sektor uslužnih delatnosti (27%), neprihvatanje reklamacija (27%), neregistrovane radnje (16%) i neizdavanje računa (9%).
Od prijava koje je nadležna inspekcija podnela sudu, izrečeno je 536 kazni, četiri prijave su odbijene, dosuđena je jedna oslobađajuća presuda i jedna obustava, a najčešće izricane presude odnosile su se na zabranu obavljanja delatnosti za neregistrovane radnje, privremeno oduzimanje robe i otklanjanje nedostataka po Zakonu o turizmu.

NALED je 2017. u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i uz podršku EBRD-a formirao Jedinicu za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor, a tokom prošle godine uspostavljen je transparentniji nadzor putem sistema eInspektor. Evropska banka za obnovu i razvoj podržala je i uvođenje jedinstvenog Kontakt centra republičkih inspekcija za prijavu neregularnosti, čije je pokretanje ubrzano usled krizne situacije izazvane pojavom COVID-19.

Zaštititi i one koji štite zakon

U Jedinici za podršku Koordinacionoj komisiji Vlade Srbije za inspekcijski nadzor kažu da inspektori često trpe verbalne i fizičke napade na radnom mestu – od ozbiljnih pretnji do nanošenja lakih i teških telesnih povreda, zbog čega se kroz reformu inspekcija radi na jačanju njihovog statusa. Poslednji takav slučaj dogodio se pre mesec dana u Smederevu kada je preduzetnik koji radi u sivoj zoni napao inspektorku rada, pocepao zapisnik, vređao je i gađao, a povodom ovog slučaja resorni ministar je najavio podnošenje krivične prijave.

U poslednjih pet godina, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj krivičnih prijava za napade na službena lica kretao se između 300 i 400 godišnje, a u 60% postupaka je izrečena uslovna osuda. Najmanje četvrtina prijava bude odbačena, dok je trećini dosuđivana zatvorska kazna i to najčešće na tri do šest ili šest do 12 meseci.

Zbog toga su NALED, Ministarstvo državne uprave i Mreža inspektora Srbije uputili inicijativu Ministarstvu pravde da se poveća krivično-pravna zaštita inspektora, koju bi pratila dosledna tužilačka i sudska praksa.